Poduzetnički inkubator VPŽ na konferenciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova

Poduzetnički inkubator VPŽ na konferenciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova

Poduzetnički inkubator VPŽ na konferenciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova
„Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“ održani su u Amadria Parku u Šibeniku, od 4. do 6. listopada 2019. godine, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s ciljem jačanja razvojnog potencijala svih hrvatskih regija.

Ispred Poduzetničkog inkubatora Virovitičko-podravske županije na konferenciji su sudjelovali Neda Martić, Josip Hetrih, Antonela Horvat i Branimir Sladojević-

Na konferenciji su održane prezentacije ministara koji su čelnici Upravljačkih tijela na temu „Kako EU fondovi mijenjaju Hrvatsku“. U nastavku održana je i panel rasprava „EU fondovi – izazovi za budućnost“ na kojoj su sudjelovali ministrica Vesna Bedeković te ministri Ivan Malenica, Oleg Butković i Darko Horvat.

Na središnjem dijelu konferencije koja okuplja brojne načelnike, gradonačelnike, župane, poduzetnike, korisnike europskih sredstava kao i predstavnike institucija koje upravljaju europskim fondovima, sudjelovao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, u pratnji domaćina ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića, potpredsjednika Vlade Božinovića, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, ministra uprave Ivana Malenice, ministrice za demografiju, obitelj, socijalu politiku i mlade Vesne Bedeković, ministra rada i mirovinskoga sustava Josipa Aladrovića, ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ministrice poljoprivrede Marije Vučković, ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata i brojnih saborskih zastupnika i državnih tajnika.

Predsjednik Vlade u svom obraćanju istaknuo je pozitivne rezultate u povlačenju novca iz fondova EU u prethodne tri godine, otkako je započeo mandat ove Vlade.

“Sredinom listopada 2016. bili smo kao država na samo 9 posto ugovorenih sredstava iz fondova Europske unije, a  sada smo na oko 76 posto. To je 61 milijarda kuna na raspolaganju našem gospodarstvu, infrastrukturi i ostalim sektorima. Za usporedbu, ukupni trošak izgrađenih autocesta od 1992. do sada je 62 milijarde kuna”, naveo je predsjednik Vlade, dodavši da će osigurani novac iz Europske unije biti potrošen u Hrvatskoj, omogućujući i lokalnoj samoupravi da ima novu, bržu kvalitetu razvoja, uz dodatni impuls europskih fondova.

Predsjednik Vlade podsjetio je na podatak iznesen na varšavskom sastanku premijera članica Europske unije koje su to postale u nekoliko posljednjih proširenja, koji je u organizaciji poljskog premijera održan  prije četiri mjeseca.

Važnim je ocijenio da se Hrvatska ravnomjerno razvija te da sredstva iz fondova budu pokretač rasta BDP-a, ulaganja i ukupne kvalitete života u zemlji.

Napomenuo je da je Vlada prepoznala  situaciju u kojoj se nalazi istok Hrvatske, zbog čega je pokrenut Projekt Slavonija u okviru kojeg je već ugovoreno 11 milijardi kuna.

“I drugi krajevi Hrvatske zaslužuju jednaku pozornost, stoga želimo da smisao susreta sa županijama, gradovima i općinama doživi svoju konkretnu realizaciju u vidu projekata diljem Republike Hrvatske.

Osvrćući se na se i na  predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom unijom,  predsjednik Vlade naglasio je da je Hrvatska spremna i za sve scenarije glavnog događaja u nastupajućim mjesecima za Europsku uniju – Brexita.

Predsjednik Vlade poručio  je i da Europska unija nije samo novac, fondovi i projekti, već je to politički okvir koji jača sve njezine članice. Kazao je da se članstvo u Europskoj uniji koristi kao snažna poluga razvoja i javnih ulaganja u Hrvatskoj, a fondovi EU čvrsto su uključeni u zadaće gotovo svih ministarstava.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svome je govoru naglasio da je Hrvatska u povlačenju sredstava iz europskih fondova napravila značajan iskorak budući da je ugovorenost porasla s 9% na 76% ugovorenosti na omotnici od 10, 8 milijardi eura. Kazao je da europski fondovi mijenjaju Hrvatsku i da je to vidljivo na svakom koraku, kroz izgradnju brojnih objekata – izgradnju cesta, studentskih domova, vrtića  ulaganja u promet, zdravstvo, provedbu kurikularne reforme, poticanje zapošljavanja za koje je u tri godine izdvojeno 6 i pol milijardi kuna, što je najveći iznos ikada izdvojen za zapošljavanje.

„Dobra apsorpcija i ovo što je Vlada pokrenula itekako znači za ovu državu da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku, da europski fondovi osiguravaju bolje zdravstvo, bolje školstvo, bolji pristup infrastrukturi i komunalnim uslugama“, izjavio je ministar.

Govoreći o Nacionalnoj razvojnoj strategiji ministar je kazao da je ona u procesu izrade te da će ona biti temelj za programiranje sljedećeg razdoblja, istaknuvši da će tom strategijom Vlada pokazati viziju Republike Hrvatske, viziju koja će se temeljiti na poduzetništvu, inovacijama, na mladima koji će omogućiti stvaranje dodatnih poslova, poslova dodane vrijednosti što će posebno značiti mladim ljudima.

“Kada se pripremamo za novo financijsko razdoblje, svakako moramo bolje upariti fondove. Izgradnja i zapošljavanje moraju ići ruku pod ruku. Mora se više pažnje usmjeriti prema umirovljenicima jer ih ima trećina, a samo dva posto udruga se bavi njima. Već sam najavio i visoko učilište za administraciju EU fondova, što ne postoji u Europi. To će značiti jačanje hrvatskih kapaciteta i administracije za provođenja EU projekata”, zaključio je ministar  Pavić.

Šibenski gradonačelnik Željko Burić zaželio je dobrodošlicu svima u grad kojeg je, kako je rekao, ‘definitivno promijenio europski novac’, a EU sredstva došla su kao bajpas na srce koje je bilo u velikim problemima.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk naglasio je da je iz Europe u Šibensko-kninsku županiju stiglo 1,5 milijardu kuna, te nabrojio projekte poput vodičke zaobilaznice, Nacionalne parkove Krka i Kornati, centri AluTech, Trokut, ABC, projekt Aglomeracija, obnovu šibenske bolnice. (tekst: www.razvoj.gov.hr; foto: autor)

Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije 2021