Intelektualno vlasništvo

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO 

-Autorsko pravo 

-Patent 

-Žig 

-Industrijski dizajn 

AUTORSKO PRAVO 

-pravo autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja 

Srodna prava: 

∙Pravo umjetnika izvođač na njihovim izvedbama 

∙Pravo proizvođača  fonograma na njihovim fonogramima 

∙Pravo proizvođača videograma na njihovim videogramima 

∙Pravo organizacije za emitiranje na njihovim programskim signalima 

∙Pravo proizvođača neorginalnih baza podataka na njihovim neoriginalnim bazama podataka 

∙Pravo nakladnika informativnih publikacija na njihovim informativnim aplikacijama 

∙Pravo nakladnika na njihovim pisanim izdanjima 

Autorsko djelo 

Originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima intelektualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. 

∙jezična djela, kao što su pisana djela, govorna djela te računalni program, koji obuhvaćaju izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku, uključujući i pripremnindizajnerski materijal, 

∙glazbena djela, s riječima ili bez riječi, 

∙dramska i dramsko-glazbena djela, 

∙koreografska i pantominska djela, 

∙djela vizualnih umjetnosti s područja slikarstva, kiparstva, grafike – djela arhitekture, kao što su skice, studije, plastični i drugi prikazi, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti, izvedeni projekti, planovi te izvedene građevine, i zahvati u prostoru iz područja arhitekture , urbanizma i krajobrazne  arhitekture 

∙djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna

∙fotografska djela i djela proizvedena postupkom koji je sličan fotografskom  

∙audiovizualna djela -novinarska djela 

∙videoigre i druga multimedijalna djela 

∙kartografska djela 

∙prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što si crteži, planovi, skice, tablice 

∙druge vrste originalnih intelektualnih tvorevina koji imaju individualni karakter 

Nisu autorska prava 

-otkrića 

-ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element računalnog programa, uključujući 

i ona kojima se zasnivaju njegova sučelja 

-dnevne novosti i druge vijesti koja imaju karakter običnih medijskih informacija 

Autor 

Fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila. Autoru pripada autorsko pravo na njegovom autorskom djelu činom samog stvarana autorskog djela. 

Autorsko pravo obuhvaća 

∙Moralno pravo autora 

∙Imovinsko pravo autora 

Moralno pravo autora 

Osobne i duhovne veze  autora s dijelom. Autor ima pravo biti priznat i označen kao autor djela (pravo na priznanje autorstva). Do prve objave autor ima pravo otkrivanja javnosti sadržaja ili opisa svojeg autorskog djela. 

Autor ima pravo opozvati osnovano iskorištenje njegovog autorskog djela ako bi se korištenjem djela povrijedila njegova čast i ugled (pravo opoziva). 

Ako autor u roku od 10 godina od opoziva odluči da se  autorsko djelo može ponovno koristiti dužan je prvo korištenje ponuditi onome čije je pravo prvotno opozvao. 

 Imovinsko pravo autora 

•  pravo umnožavanja 

•  pravo distribuiranja (stavljanja u promet) 

•  pravo priopćavanja autorskog djela javnosti (pravo javnog izvođenja, pravo javnog 

prikazivanja scenskih djela, pravo javnog prenošenja, pravo javnog priopćavanja fiksiranih 

djela, pravo javnog prikazivanja, pravo emitiranja, reemitiranja, pravo prijenosa izravnim 

protokom, …) 

•  pravo prerade 

Autorsko pravo u pravnom prometu 

•  autorsko pravo nije prenosivo, osim kod nasljeđivanja i prenošenja u korist nasljednika   

kod razvrgnuća suvlasničke zajednice 

•  autorsko pravo je nasljedivo 

•  autorsko pravo ne može bit predmetom ovrhe. Predmetom ovrhe mogu biti samo imovinske koristi stečene korištenjem autorskog djela 

•  autor može za drugog osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja ili dozvole za korištenjem ili drugim pravnim poslom 

•  pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isključivo  ili neisključivo 

•  pravo iskorištavanja se može bez suglasnosti autora prenosit! u okviru prijenosa poslovanja ili dijela poslovanja koje čini cjelinu 

•  autor se ne može odreci svojeg autorskog prava 

•  ugovor na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja  autorskog prava mora biti sklopljen u pisanom obliku 

•  odredba ugovora o osnivanju prava iskorištavanja na svim autorovim budućim djelima ništetna je 

Naknada za korištenje autorskog djela 

•  autor ima pravo na primjerenu i razmjernu naknadu 

•  ako naknada nije određena pravnim poslom autor ima pravo potraživati primjerenu i razmjernu naknadu 

•  načelo primjerene i razmjerne naknade ne primjenjuje se na računalne programe 

•  autor ima pravo na izmjenu ugovora radi pravičnijeg udjela u zaradi (ne primjenjuje se na autore računalnih programa) 

Autorsko djelo – radni odnos 

•  djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa izvršavajući ugovor o radu stvori autor 

•  smatra se da je poslodavac stekao isključivo pravo iskorištavanja autorskog djela – osim ako nije drukčije ugovoreno ili određeno aktom  kojim se ureduje radni odnos 

•  pravo na naknadu zaposlenika ostvaruje se primanjem place 

•  kada korištenje autorskog djela stvorenog za vrijeme trajanja radnog odnosa ima bitan 

doprinos u povećanju dohotka/dobiti/unapređenju poslovanja – autor ima pravo na primjerenu naknadu ako je to bilo ugovoreno ili određeno nekim drugim aktom 

Vremenska ograničenja autorskog prava 

•  autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je 

djelo zakonito objavljeno kod koautorskog djela- 70 godina od smrti autora koji je posljednji umro 

•  ako je djelo objavljeno pod pseudonimom ističe 70-te godine od zakonite objave djela. Ako auto otkrije svoj identitet onda se primjenjuje za njegovog života i 70 godina nakon smrti 

•  prestankom autorskog prava autorsko djelo postaje javno dobro te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštovanja autorskog djela, čast i ugleda autora. 

Zaštita u slučaju povrede 

•  prestanak radne ili propuštanje radnje nasljednike 

•  popravljanje nanesene štete 

•  plaćanje naknade za neovlašteno korištenje 

•  plaćanje naknade zakonom određenog penala 

•  vraćane ili naknađivane svih koristi koje je bez osnove stečeno od povrijeđenog prava  

•  utvrđivanje učinjene povrede odgovornost 

•  objavu pravomoćne presude. kojom je sud, makar i djelomično udovoljio zaštiti prava iz zakona 

PATENT 

•  patent je pravo koje se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je 

•  nov (nov je ako nije sadržan u stanju tehnike. Stanje tehnike podrazumijeva se sve sto je učinjeno dostupnim javnosti pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije dana podnošenja prijave ), 

•  ima inventivnu razinu (izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućeg područja ne proizlazi na očigledan način iz stanja tehnike) |  

•  koji se može industrijski primjeriti ( ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući poljoprivredu ). 

Ne smatra se izumom 

•  otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode 

•  estetske tvorevine 

•  pravila, uputa i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova 

•  prikazivanje informacija 

•  računalni programi 

Prijava patenta 

Postupak se pokreće podnošenjem prijave patenta (u jednom primjerku, neposredno, poštom ili u elektroničkom obliku). Za svaki izum se podnosi posebna prijava. Jednom prijavom se može zahtijevati priznanje patenta za više izuma ako su ti izumi međusobno povezani da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao. 

 

Ispitivanje prijave 

•  utvrđuje se da li sadržava sve da bi se mogao utvrditi dan podnošenja prijave ( naznaku da se zahtjeva priznanje patenta, podatke koji omogućuju identifikaciju podnositelja prijave ili koji omogućuju stupanje u kontakt s podnositeljem prijave, dio koji na prvi pogled izgleda kao opis izuma ili pozivanje na prethodno podnesenu prijavu ) 

•  prijava kojoj je utvrđen dan podnošenja upisuje se u registar o čemu zavod pisanim putem obavještava podnositelja 

•  podnositelj može do donošenja rešenja o zahtjevu za priznanje patenta podijeliti prijavu kojoj je utvrđen dan podnošenja prijave na dvije ili vise izdvojenih prijava | na temelju svake od njih nastavit] samostalan postupak s$ time da one ne smiju izlazi iz okvira prvotno podnesene prijave 

•  ako prijava zadovoljava formalno ispitivanje patenta  zavod poziva podnositelja da u roku od 2 mjeseca uplati upravnu pristojbu i troškove za izradu izvještaja o  pretraživanju stanja tehnike za izum čija se zaštita traži (2.000,00 kn) 

Objava prijave patenta 

•  u službenom glasilu zavoda sto je prije moguće nakon isteka 18 mjeseci od dana njezina podnošenja odnosno od dana priznatog prvenstva, čime prijava postaje dostupna javnosti 

•  prijava se na zahtjev podnositelja može objaviti | ranije ali ne prije isteka roka od 3 mjeseca od njezina podnošenja zavodu 

•  uz objavu prijave patenta objavljuje se i izvještaj o pretraživanja stanja tehnike, ako je to moguće – u protivnom se iste objavljuje naknadno 

 

Objava prijave patenta 

•  zavod obavještava podnositelja prijave o danu objave prijave odnosno izvještaj o pretraživanju stanja tehnike uz isticanje obveze za podnošenje zahtjeva za potpuno ispitivanje patenta 

•  zahtjev za potpuno ispitivanje patenta se može podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana objave u službenom glasilu zavoda izvještaja o pretraživanja stanja tehnike (100,00 kn 

odnosno 1000 kn ako je prethodno izrađeno izvješće o patentabilnosti + 100 kn upravne pristojbe) 

•  ako zavod utvrdi da prijava ispunjava sve uvjete propisane zakonom dostavit će podnositelju prijave prijedlog konačnog sadržaja prijave za koju namjerava priznati patent i pozvati ga u roku od 2 mjeseca da podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst te plati 

troškove za tiskanje objave patenta te izdavanje isprave o patentu i patentnog spisa (160,00 kn- 300,00 kn 250,00 kn) 

•  priznati patent upisuje se u registar patenata a podatak 0 priznanju patenta se objavljuje u službenom glasniku zavoda. 

Uporabni model 

Registrira se za izum čiji je  predmet zaštite patentabilan. Prijava za registraciju uporabnog modela ne može sadržavati više od 10 patentnih zahtjeva.  

U postupku ispitivanja uporabnog modela ne ispituje se novost, inventivna razina i industrijska primjenjivost prijavljenog.  

Prijava uporabnog modela ne objavljuje se dok  zavod ne utvrdi da prijava udovoljava svim uvjetima;  dostavit će podnositelju prijave na suglasnost teksta sadržaja prijave za koju namjerava priznati uporabni model te će ga pozvati da u roku od 1 mjeseca izjasni da li je suglasan sa sadržajem teksta prijave uporabnog modela. Zahtjev se može podnijeti do isteka sedme godine trajanja uporabnog modela i zahtjev ne može se povući. 

Ako se nakon potpunog ispitivanja utvrdi da ispunjava uvjete za priznaje patenta zavod će priznati patent. 

Trajanje prava 

•  patent traje 20 godina od dana podnošenja prijave 

•  uporabni model traje 10 godina računajući od dana podnošenja prijave uporabnog modela 

•  plaća se naknada za održavanje u vrijednosti patenta i uporabnog modela počevši od treće 

godine. 

•  ukoliko se ne plati naknada patent/uporabni model prestaje 

Promet prava 

  •  patent može biti predmet potpunog ili djelomičnog prijenosa 

•  patent može biti predmet licencije – isključiva/ neisključiva 

•  prijenos prava proizvodi pravni učinak prema trećima od upisa u registar patenata 

•  patent može biti predmet založnog prava ili drugih stvarnih prava 

•  govor o prijenosu patenta se sklapa u pisanom obliku 

Građanskopravna zaštita-patenta 

1. Utvrđenje prava na zaštitu izuma patentom podnosi se protiv osobe koja je neovlašteno podnijela prijavu patenta ili u slučaju zajedničkih stvorenih patenta protiv osobe koja nije jedini ovlaštenik tog prava – može se podnijeti do rješenja o priznaju patenta. 

Podnosi protiv osobe koja je rješenjem o priznaju patenta upisana u registar kao nositelj prava – može se podnijeti do isteka trajanja patenta. 

2. Utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve ili slične povrede ubuduće podnosi se protiv osobe koja neovlašteno poduzimanjem radnji povrijedi patent. Može se tražiti potpuno povlačenje robe s tržišta, potpuno uklanjanje s tržišta, uništenje proizvoda 

3. Zahtjev za naknadu štete 

4. Zahtjev za objavu presude 

ŽIG 

Može se sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući imena, ili od crteža, slova brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzeća od proizvoda i usluga drugog poduzeća. 

Nositelj žiga može biti svaka fizička ili pravnih osoba. Žig se stječe registracijom u upravnom postupku. Ako u roku od pet godina od okončanja registracije žiga nositelj nije stvarno koristio žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je žig registriran, žig podliježe ograničenjima i sankcijama. Žig se registrira na razdoblje od 10 godina- mogućnost produljenja na daljnje periode od 10 godina. 

Žig se može prenijeti, u odnosu na dio ili u odnosu na sve proizvode i usluge za koje je registriran. Prijenos žiga obavlja se u pisanom obliku. Žig se može dati u zalog ili biti predmet stvarnih prava i može biti predmetom licencije-isključiva/neisključiva. 

Građanskopravna zaštita -žig 

1.Tužba na utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve ili slične povrede ubuduće 

2.Tužba radi povlačenja s tržišta robe obilježene znakom kojim je povrijeđen žig 

3.Zahtjev za naknadu štete 

4.Stjecanje bez osnove 

5.Zahtjev za objavu presude 

INDUSTRIJSKI DIZAJN 

– štiti se dizajn u onoj mjeri u kojoj je nov i u kojoj ima individualni karakter 

Dizajn se smatra novim ako niti jedan istovjetni dizajn nije bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma  podnošenja prijave za registraciju industrijskog dizajna, ili ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma  poznatog prvenstva. 

Dizajn ima invidualan karakter ako ukupni dojam koji ostavlja na upućenog korisnika razlikuje od ukupnog dojma koji na takva korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave industrijskog dizajna, ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva. 

Dizajner 

-je fizička osoba koja je stvorila dizajn 

-ima pravo biti naveden u svim dokumentima te prilikom izlaganja njegovog dizajna  

-moralno pravo dizajnera je neprenosivo 

-ako je više dizajnera sudjelovalo u stvaranju dizajna prava pripadaju svim dizajnerima neovisno o njihovom doprinosu 

Licencija – u cijelosti ili djelomična, za dio ili cijeli teritorij RH -isključiva/neisključiva – prema trećim ima učinka nakon upisa u registar 

Zalog i ovrha – imaju učinak nakon upisa u registar i može biti predmetom prijenosa u cijelosti ili djelomično  

Industrijski dizajn – trajanje 

-5 godina računajući od dana podnošenja prijave industrijskog dizajna 

-može se produžiti na daljnje periode od 5 godina, najduže do 25 godina računajući od dana podnošenja prijave 

Industrijski dizajn – građanskopravna zaštita 

1. Zahtjev za utvrđivanjem povrede i za prestanak povrede 

2. Zahtjev za oduzimanje i uništenje predmeta 

3. Zahtjev za naknadom štete i za stjecanjem bez osnove 

4. Zahtjev za objavom presude