U novoj Financijskoj perspektivi gospodarstvo mora dobiti više sredstava

U novoj Financijskoj perspektivi gospodarstvo mora dobiti više sredstava

U novoj Financijskoj perspektivi gospodarstvo mora dobiti više sredstava

EU sredstva usmjerena u gospodarstvo generator su kontinuiranog  razvoja i konkurentnosti.

Količina sredstava koju možemo povući u slijedećoj financijskoj perspektivi može  imati transformacijski potencijal ako se utroše pametno, samo je  jedan  od zaključaka sa digitalne  konferencije Europske investicijske banke, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Hanza Medije “Europski plan oporavka”, koja se održala  16. studenoga 2020.

Djelatnici Poduzetničkog inkubatora Virovitičko-podravske županije u cilju bolje informiranosti i pripremljenosti za novu financijsku perspektivu prisustvovali su video  konferenciji, a ovdje iznosimo samo neka dijelove sa panel rasprave Plana za oporavak i otpornost. Velimir Šonje, ekonomski  analitičar i  moderator  na panel raspravi naglasio je da  će Hrvatska kroz Fond za oporavak i otpornost imati prilike potrošiti blizu 6 milijardi eura bespovratnih  sredstava  bez nacionalnog učešća i približno oko 3,5 milijardi eura u obliku zajmova i garancija. Također  je naglasio da se korištenje mehanizma poklapa sa korištenjem preostalih sredstava i prijašnje financijske perspektive ( prijašnjeg  višegodišnjeg okvira ) i sa povlačenjem sredstava iz slijedeće financijske perspektive ( slijedeći višegodišnji financijski okvir  2021-2027). To je izvanredna prilika u narednom razdoblju i to ne tako dugom, nego u razdoblju od četiri pet godina da smo u mogućnosti povući sredstva koja su u na godišnjem nivou od 6 – 7 posto našeg BDP. „Očito da je riječ o sredstvima koji mogu imati transformacijski potencijal, ako se utroše pametno. Jesmo li spremni za pametno korištenje tih sredstava na način koji će povećati produktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva i hrvatskog društva. Pitanja su: imamo li mi dovoljan broj projekata koji će trajno povećati konkurentnost i potaknuti moderan gospodarski rast“. Prema smjernicama za izradu plana oporavka i otpornosti preporuke vijeća daju onaj okvir za projekte koji se mogu financirati. A te preporuke  su: jačanje mjera aktivne politike tržišta rada, obrazovanje i stjecanje vještina, poboljšanje pristupa digitalnoj infrastrukturi, likvidnosne potpore za mala i srednja poduzeća, smanjenje parafiskalnih nameta i liberalizacija tržišta itd.

Iz dosadašnjeg iskustva, a to govore i statistike premalo se sredstava utrošilo na one projekte koji podižu trajnu konkurentnost društva, a tu se  misli na poduzetničke projekte. „ I u javnosti se sječe dojam da glavnina odnosno značajni dio sredstava je otišao na projekte koji su projekti javnog sektora i to projekti javnog sektora koji su usmjereni na infrastrukturu i sl projekte. Ne umanjujući važnost takvih projekta ali je činjenica da je puno manji dio EU sredstava otišao na poduzetničke projekte“ , naglasio je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Elisa Roller, voditeljica Odjela za Hrvatsku, Radna skupina za oporavak i otpornost, Europska komisija, naglasila  važnost  konzultacija koje su u tijeku sa svim dionicima koji će imati koristi od EU sredstava.

Damir Zorić-glavni direktor  HUP-a naglasio je da je odnos u povlačenju EU sredstava oko 30% za poduzetničke projekte, a oko 70% za javne projekte, dok je npr. U Sloveniji,  nama najbližoj   zemlji,  taj  je odnos upravo gotovo obrnut gdje je gospodarstvo odnosno poduzeća su povlačila ¾ sredstava a ¼ je otpadala na javni sektor. „Svakako nije loše da javni sektor povlači sredstva. To su korisna ulaganja. Ali slikovito to izgleda kao kad u neku općinu ulažete sredstva u škole, vrtiće, parkove, muzeje  itd.  ali ako roditelji, mladi ljudi ondje nemaju posla onda će to sve u javnom sektoru ostati bez svoje svrhe, neće se koristiti jer će mladi otići., što nam se na žalost i događa.

Bilo bi nužno jačati sposobnost privatnog sektora, poduzeća, da oni sa svojim projektima što je moguće više sudjeluju u povlačenju sredstava „ naglasio je Damir Zorić

Kada pogledamo o kojoj svoti se iz političke perspektive govori u narednih sedam godina, to su tako fantastični iznosi da vam gotovo ni jedna industrija  u Hrvatskoj neće obrnuti taj iznos.

Iznos od 24 milijarde o kojem se govori da imamo prilike povući u narednih sedam godina ravan je iznosu  koji  će  utrošiti  naše zdravstvo u narednih sedam godina. Kada se gleda broj zaposlenih koji radi u zdravstvu u odnosu na industriju onda vidimo da je tamo puno više zaposlenih. Treba nam dakle puna mobilizacija. Poduzeća moraju biti puno agilnija i puno više educiranija.

Zorić predlaže da bi bilo dobro kada bi se odnos javnog i privatnog izbalansirao u omjeru bar na 50 : 50. Isto tako treba što prije osvijestiti gospodarski sektor da se vidi točno u  koja će se područja ulagati, što se preferira. Moramo biti spremni i imati tu svu silu projekata. HUP trajno pokušava zajedno sa Ministarstvom upravo promovirati  taj pristup kod gospodarstvenika i što više ih osvijestiti i dati im što više informacija kako bi oni bili spremni čim proces krene da bi mogli aplicirati. Da bismo bili spremni „to je akcija za cijelu Hrvatsku, to je zadaća za privatni  sektor, to je zadaća za politiku, to je zadaća za javnu upravu, to je zadaća za akademsku zajednicu i to je zadaća za profesionalce  koji se bave posredovanjima, savjetovanjima i svim uslugama koje se tiču ugovaranja sredstava iz EU.“

Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici,   na razini većih i tehnološko razvijenih i razvojnih  poduzeća koji su ustvari generator razvoja na globalnoj razini govorio je da je svaki euro dobro došao ali treba voditi računa da se taj novac onda dobro i oplodi. Svi segmenti društva moraju biti harmonizirani. EU fondovi do sada su  financirali horizontalni pristup odnosno ulaganja u infrastrukturu a treba sredstva usmjeravati  vertikalno, u poduzeća i nove tehnologije i razvoj. Naglasio je da je evidentno da razvijene zemlje iz okruženja) puno više ulažu sredstava u edukaciju poduzetnika i partnera kako bi znali provoditi projekt a kada je jednom projekt odobren onda je i u interesu države da bude proveden tako da su i ljudi iz provedbenih tijela postavljeni na način da vode brigu da projekt uspije, tj. su potpora i savjetnici u  tom projektu. „ Vodi se bitka da se maksimalno iskoriste sredstva i da se ta sredstva stave u funkciju izvrsnosti. Samo ako ta sredstva budu u funkciji izvrsnosti i ako ona u budućnosti aktivno i kontinuirano, a ne jednokratno, već čak i neograničeno, doprinose rastu hrvatskog gospodarstva, onda su ta sredstva iznimno efikasno iskorištena“  – naglasio je Darinko Bago.  Trebalo bi napraviti i jednu sveobuhvatnu analizu  učinkovitosti sredstava koji dolaze iz EU koji bi onda bili osnova za procjenu kakvi nam projekti u stvari trebaju.

Poruke koje je izvukao Velimir Šonje odnose se na važnost sudjelovanja poduzetnika u kreiranju programa.  Informiranje  i educiranje radi uspostave predvidivosti okvira za korištenje Eu sredstava iznimno je  važno. No za poduzetnički sektor je svakako i jedna od ključnih tema i financiranje.

Pozdravni govor na konferenciji  održali su Goran Orgurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda Europske investicijske banke te Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.  Uvodni govor su održali Paolo Gentiloni, Europski predstavnik za gospodarstvo, Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke, Zlatko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija republike Hrvatske.

 

Mreža inkubatora Virovitičko-podravske županije 2021