Ovina d.o.o investira u izgradnju farme muznih ovaca sa pripadajućom lagunom a radovi se polako privede kraju.
Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije d.o.o. kao konzultant sa investitorom Ovina d.o.o. te izvođačem radova i nadzorom za radove obišao je lokaciju ulaganja kako bi bili sigurni da se radovi i nabava opreme nabavljaju kako je planirano hodogramom provedbe investicije te kako bi se uklonile određene nejasnoće koje uvijek u zadnjoj fazi provedbe projekta znaju zakočiti tehnički pregled građevine.
Projekt izgradnje i opremanja odobren je za sufinanciranje od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju i to kao vezani projekt kroz operacije 4.1.1. i 4.1.2. Ukupna visina ulaganja za obje operacije iznosi cca 9 mil. HRK dok je iznos odobrene potpore u iznosu od 4,8 mil HRK. „Smatramo to velikim poslovnim uspjehom koji je rezultat 20 i više godina sustavnog djelovanja i unapređenja vlastite ovčarske proizvodnje“, rekao je direktor i vlasnik poduzeća Ovina d.o.o. Dražen Stipančić. Projekt se provodi u Donjim Kusonjima, općina Voćin.
Oba projekta su neraskidivo te logički i tehnološki vezani na postojeću farmu. Na kraju će sačinjavati istu tehnološku cjelinu gdje će, na osnovi iskustava vlasnika stečenih u inozemstvu, efekti izgradnje i opremanja biti na puno višoj razini od prosječne Europske farme iz ovog sektora.
Direktor i vlasnik farme je četvrta generacija u ovčarskoj proizvodnji, dr.vet.med koji je preuzeo obiteljsku tradiciju bavljenja ovčarstvom. U timu je sa suprugom Indirom, ekonomisticom, te još dva radnika na neodređeno. Otac, dipl. ing. stočarstva povremeno pomaže. U periodu mužnje koristi se sezonska radna snaga.
Dražen je znanja stjecao na fakultetu, potom sve to ispitivao u praksi na vlastitoj farmi, kao i na nizu stručnih posjeta inozemnim asocijacijama proizvođača i ovčarskih farmi. Dva puta je stručno posjećivao Španjolsku, Francusku , Grčku i Njemačku, potom Englesku Italiju, Rumunjsku, Mađarsku , Srbiju itd.
Na farmi su imali posjete iz svih zemalja iz okolice, kao i iz Francuske, Novog Zelanda, Australije Njemačke, Izraela itd.
„Prije svakog tehnološkog iskoraka u pravilu se radi istraživanje, potom se ide u posjetu tamo gdje to funkcionira od prije a zatim se ta tehnologija uvodi u naš sistem proizvodnje“ – naglasio je Dražen.
Farma je kupljena 1996 godine. Odmah se prišlo promjeni proizvodnog smjera sa konzumne janjadi na proizvodnju mlijeka, a kao posljedica radikalne promjene tržišnih uvjeta. Potom slijedi podizanje infrastrukturnog nivoa farme (struja, voda, kanalizacija, telefon, Internet) kao preduvjet za izgradnju i puštanje u pogon izmuzišta.
Nakon tog tehnološkog iskoraka bili su i mentalno i tehnološki spremni za uvoz genetike, a odlučili su se za francusku Lacaune ovcu. Po njihovim saznanjima prvi su u Hrvatskoj imali i izmuzište i tu genetiku. Ta dva vezana koraka omogućila su im zadovoljavajuću količinu mlijeka po grlu kao i superiornu higijensku ispravnost. Tu se stvorila baza za svako daljnje povećanje proizvodnje jer je izmuzište kao usko grlo metabolizma farme relativno vrlo velikog kapaciteta, a sa nekom budućim nadogradnjama bit će moguće praćenje i usporedba proizvodnih performansi svakog grla. To se uz podatke iz matičnih knjiga koristi kao najvažniji alat u selekciji , odnosno odabiru roditeljskih parova.
Posljedica tog koraka je i pojava proizvoda koji prije nisu imali, a to je genetski materijal koji se prodaje drugim uzgajačima.
Paralelno sa stočarstvom obrađuju 100 ha zemlje, a specijalizirali su se za proizvodnju sjena. Sjeno se proizvodi na oranicama koje se zasijavaju ili smjesom trava i djetelina ili lucernom, zavisno o bonitetu tla. Uz genetiku sjeno je zaglavni kamen u ovčarstvu a posebice mliječnom. Njegova važnost ogleda se kako kroz zdravlje, tako i kroz kvalitetu mlijeka, a posebice onog koje se prerađuje u sir, kao što je kod njih slučaj. Ovina d.o.o. je najveći kooperant Paške sirane za ovčje mlijeko, a od njihove sirovine proizvodi se brend „ Pramenko“ , koji je polučio i međunarodna priznanja, a odlično se pozicionirao na domaćem tržištu.
Budući da sad već nekoliko godina rade sa francuskom genetikom došli su do saznanja koji su to limitirajući faktori u proizvodnji. Cilj novih ulaganja je dobrim dijelom usmjeren na otklanjanje nedostataka sadašnjih objekata sa naslijeđenim gabaritima, orijentacijom i posljedičnom mikroklimom i uvjetima koji ih ne zadovoljavaju, odnosno, uvjetuju neke tehnološke probleme i greške.
Prije svega kroz novu investiciju kvalitetno će se prvo riješiti pitanje prometa na farmi , gdje neće biti križanja puteva isporuke mlijeka, hrane i stajnjaka, životinja i pokretne opreme, ili će to biti svedeno na minimum. Rezultat će biti, uvjetno rečeno, odvajanje čistog i prljavog dijela farme, sa velikim pomakom u smislu komfora pri manipulaciji sirovina na ulazu i stajnjaka i drugih roba na izlazu.
Potom će se riješiti pitanje opskrbe vodom spajanjem na novo provedeni sistem vodoopskrbe kao i rezervoar za vodu sa kapacitetom za trodnevnu opskrbu vodom u slučaju nekog izvanrednog kvara, u slučaju požara itd. S tim će se osigurati i dvostruko napajanje vodom u slučaju potrebe (ako nema u vodovodu ima u spremniku koji se da dopuniti iz bunara).
Životinje će biti smještene u novu štalu koja ima idealnu lokaciju s obzirom na strane svijeta i ružu vjetrova. To je bitno zbog savršenog funkcioniranja gravitacione ventilacije, osunčanosti i mikroklime objekta, a to je u direktnoj korelaciji sa ekspresijom genskog potencijala koja se uz adekvatnu hranidbu očituje u idealnim uvjetima. Organizacija boksova omogućuje podjelu u nekoliko grupa koje imaju različitu hranidbu, prilagođenu proizvodnosti. Tu se štedi na način da se ne baca krmivo na manje proizvodne životinje više nego što je to optimalno. To do sada nije bio slučaj jer nije postojala mogućnost formiranja proizvodnih grupa. S obzirom da je hrana pojedinačno najveći trošak u funkcioniranju farme uštedu oko potrošnje hrane ovdje je bitno za naglasiti. Hrana dolazi pokretnim trakama. Rasvjeta je dimabilna i može se podešavati i količina luksa i duljina dana, što je bitno u reprodukciji. Hranidbene trake i pojilice omogućavaju da se vrlo brzo hrani, voda se stalno temperira radi pojačanog konzumiranja a organizacije boksova po dužini uz obilje vrata i prometnu povezanost rezultirat će lakoćom čišćenja duboke stelje i nastiranjem nove na dnevnoj bazi ako je to potrebno. Jedan od najbitnijih efekata nove štale je radikalno ubrzanje procesa hranjenja, kao i barem 30%-o smanjenje utroška sijena, koje se sad rasipa zbog postojećeg sistema hranjenja. Vrijeme koje se do sada koristilo za hranjenje i napajanje bit će iskorišteno za brigu i promatranje životinja ili nešto produktivno. Još vremena bit će ušteđeno sistemom termo pojilica, a jednako tako uštedit će se i na količinama vode za piće i pranje postojećeg sistema.
Skladište će smjestiti unutar gabarita na već postojeću mješaonicu, potom sa njom povezane silose za žitarice što će doprinijeti boljoj efikasnosti procesuiranja i higijenskoj ispravnosti spravljene hrane i uskladištenih sirovina. Efekt će također biti ušteda radnih sati jer nema nikakve ručne manipulacije sirovinama.
Silosi su međusobno spregnuti pa je moguće žitarice pomicati iz jednog u drugi silos, što je tehnološki normativ, a istodobno se silosi optimalnije koriste. Također se može kvalitetno vršiti pročišćavanje i aeracija kao tehnološki imperativ u baratanju i skladištenju žitaricama. Postojati će i prostor za spremanje velikih količina proizvedenog sijena. Sa pražnjenjem sijena useljavat će se mehanizacija .
Time će se rapidno smanjiti gubitci koji se pojavljuju prilikom skladištenja na otvorenom, a potom se drugi put smanjuje utrošak sijena, energije i vremena pri hranidbi trakom, jer se drastično reducira rasap sijena u odnosu na sadašnju hranidbu u jaslama i skladištenju sijena na vani. Poslije prešanja bale se odmah istovaruju i slažu na mjesto skladištenja , umjesto kao do sada na prelazno skladište, a potom ponovo utovar i dovoz na farmu, pa opet istovar, pa tek onda rezanje i hranjenje. Jednako tako kvalitete sijena će se deponirati odvojeno, odnosno prilagođeno fazama proizvodnosti ili suhostaja.
Depo za stajnjak bit će prometno povezan sa štalama, a naslonjen na prometnicu za odvoz zreloga stajnjaka na njihove površine, a posebnim putem se izvozi.
Omogućit će uskladištenje adekvatnih količina stajnjaka u procesu zrenja, a još bitnije je da će se sa lakoćom moći manipulirati s njim prilikom prevrtanja radi bolje fermentacije. Također će se moći održavati vlažnost jer će se neutralizirati dotok vode iz osočare koja je povezana sa depoom. Tim će se olakšati manipulacija, ubrzati prerada, smanjiti vrijeme na depou do gotovog proizvoda, a također troškovi i napor prilikom distribucije.
Pod opremom u klasičnom smislu odobren im je traktor od 180 ks sa prednjim kardanom i dvosmjernom prednjom hidraulikom koji će raditi sa postojećom prednjom kosom sa kondicionerom i novonabavljenom stražnjom vučenom kosom sa kondicionerom. Zahvat u košnji od 6,5 m dat će vrlo veliku efikasnost u košnji, a vučena kosa odmah širi pokošenu masu pa se ona odmah suši, što štedi vrijeme i novac.
Također i telehandler manitou koji je nešto jači i bolje opremljen od postojećeg povećat će učinkovitost i zamijeniti pomalo umornog prethodnika koji je već sklon kvarovima.
Prikolica za stajnjak je također većeg kapaciteta u odnosu na postojeću, sa boljom distribucijom stajnjaka, manjim pritiskom na tlo radi pneumatika velikih dimenzija.
U izmuzište se uvodi ventilacija jer se radi o velikoj frekvenciji životinja na malom prostoru pa je i za ljude i za stoku dobro imati što bolje uvijete za proizvodnju.
Na kraju mogu se izvući još neki zaključci koji su rezultat ulaganja kako bi se povećao kapacitet proizvodnje mlijeka i unaprijedio tehnološki proces. Uštediti će se oko 30% sijena po jedinki zbog hranjenja putem hranidbenih jasli. To znači 30 % sijena može ići u prodaju ili će se 30 % površina zasijati nekim drugim kulturama pa će se kupovati manje žitarica.
Krov nove štale biti od panela koji je odličan toplinski izolator, pa će se u potpunosti anulirati toplinski stres koji je glavni uzrok pada mliječnosti u punoj sezoni (što je kod njih slučaj. U praksi se životinje pregrijavaju pa se umjesto na produkciju fokusiraju na rashlađivanje odnosno održavanje tjelesne temperature jer im je prevruće.
Smanjeno vrijeme potrebno za hranjenje, nastiranje i čišćenje štale rezultirat će povećanjem vremena koje se može trošiti za skrb oko životinja. To će znači povećan postotak othranjenih janjadi, uzgojenih i posljedično prodanih bilo za klanje ili rasplod. Što rezultira povećanjem prihoda.
Sistem hranidbe u novoj štali u potpunosti anulira socijalni stres koji se sada rutinski javlja pri hranidbi jer sada jače i beskrupuloznije jedinke imaju veći konzum hrane što uopće nije nužno popraćeno većim rezultatima u proizvodnji već samo većim troškovima i konstantnim stresom za produktivnije ali fizički slabije jedinke
Nove tehnologije i novi proizvodni proces omogućava i ranije odbijanje janjadi. Time se umanjuje napor na vime i rapidno anulira mogućnost ireverzibilnih upala mliječne žlijezde.
Prilikom izrade investicijske studije koja se morala izradi za potrebe banke koja sudjeluje u financiranju ovog projekta izvedeni su zaključci da će doći do smanjenja oko 30% direktnih troškova poslovanja i povećanja prihoda od minimalno od 25%.
Ispred Poduzetničkog inkubatora VPŽ d.o.o. koji je konzultant na ovom projektu ulaganja, na lokaciji ulaganja su bili Neda Martić direktorica te Josip Kučan voditelj projekta.
