Hrvatskoj su iz novog Unijinog mehanizma namijenjena bespovratna sredstva u okvirnom iznosu od 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, kao i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna, što Hrvatsku stavlja u sam vrh članica po omjeru raspoloživih sredstava i bruto domaćeg proizvoda (BDP). Kada se ukupnom iznosu od 24,5 milijardi eura iz instrumenata “EU sljedeće generacije”, u sklopu kojeg je i RRF, i nove financijske perspektive Unije, pridoda i apsorpcija dodatnih 5,3 milijardi eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, Hrvatskoj će u idućih 10 godina na raspolaganju biti gotovo 30 milijardi eura iz europske blagajne, odnosno 227 milijardi kuna.
“Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao po strani”, zapisala je Vlada u NPOO-u, koji je sada dostupan na njenim web stranicama (vlada.gov.hr/UserDocsImages//Vijesti/2021/srpanj/29%20srpnja//Plan%20oporavka%20i%20otpornosti,%20srpanj%202021..pdf).
Uvjet za dobivanje novca su reforme i investicije
Inače, preduvjet za korištenje novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost je izrada NPOO-a za razdoblje od 2021. do 2026. godine. U njemu su pobrojane reforme i investicije koje bi trebale promijeniti hrvatsku ekonomiju, a treba ih provesti do kraja kolovoza 2026. godine. U Banskim dvorima procjenjuju da će provedba NPOO-a ubrzati rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 0,3 postotnih bodova, dok bi se gospodarski rast u 2022. i 2023. godini trebao ubrzati za dodatnih 1,5 postotnih bodova, s obzirom na to da se tih godina očekuje najsnažniji učinak NPOO-a.
Gledano po sektorima, veći dio novca iz NPOO-a, 54 posto, trebalo bi dobiti gospodarstvo, preko 26 milijardi kuna. Taj će se novac usmjeriti na jačanje konkurentnosti gospodarstva, zatim u projekte energetske tranzicije, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom, kao i u prometni sustav, jačanje lanca opskrbe hranom i razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma. Ostatak od 46 posto sredstava ići će javnoj upravi, pravosuđu i resoru državne imovine (10 posto), zatim obrazovanju, znanosti i istraživanju (15 posto), tržištu rada i socijalnoj zaštiti (četiri posto), zdravstvu (pet posto) i obnovi zgrada (12 posto).
Plan oporavka i otpornosti predviđa provedbu 76 reformi i 146 investicija. Poseban je naglasak na razvoju zelene i digitalne ekonomije.
