Preduvjet za postizanje „pametnoga“ u već digitaliziranom društvu je ubrzanje digitalne transformacije i postizanje otvorene suradnje vlade, gospodarstva i akademske zajednice istaknuto je na konferenciji koju je organizirao Poslovni dnevnik.
Poslovni dnevnik 06.10.2020. organizirao je konferenciju na temu „Smart Industry – pametnim industrijama do održivoga rasta hrvatskog gospodarstva“. Cilj je bio kroz stručne prezentacije i primjere dobre prakse pokazati stupanj digitalizacije hrvatskoga gospodarstva, planirane aktivnosti, primjene novih tehnologija, poslovnih modela i procesa koji sa sobom donose pozitivan utjecaj na društvo i ekonomiju.
Konferencijom se željelo doprinijeti edukaciji o važnosti teme Smart Industry modela u Hrvatskoj te istovremeno podržati domaće tvrtke i institucije te lokalne i regionalne samouprave koje su aktivno krenule u osvještavanje stručne i šire javnosti o nužnosti promišljanja i provođenja Smart Industry modela s ciljem poticanja gospodarskog rasta. U dvije panel rasprave i prezentacije domaćih i stranih poduzeća bilo iz područja primjene ili onih koji rade na izradi aplikacija odnosno softverskih rješenja raspravljalo o preduvjetima za primjenu Smart Industry modela, o hrvatskih potencijalima za razvoj pametnih industrija, ključnim sektorima u kojima je model najprimjenjiviji, ključnim dionicima i njihova nadležnost u primjeni koncepta Smart Industry, Smart Factory i fokusu poduzetnika – robotizacija proizvodnje, digitalizacija poslovnih procesa, umjetna inteligencija, 5G mreži, edukaciji kadrova i sl.
Pored poduzetnika u diskusijama su sudjelovali i predstavnici znanstvene zajednice te je naglašeno kako ona ne bi trebala više biti sama sebi svrhom nego mora više raditi na edukaciji studenata i znanstvenika koji moraju nuditi primjenjiva inovativna rješenja.
Iz izlaganja se dalo zaključiti da Hrvatska ima već poduzeća čija je cjelokupna proizvodnja digitalizirana i koji su prepoznali prednosti digitalizacije koja se odrazila efikasnost i efektivnost poduzeća. Radi se o poduzećima Croata koji kao posljedica digitalizacije mogu optimalno voditi proizvodnju od 5000 artikala godišnje, koji su različiti i po sastavu materijala i koji se cjenovno mogu razlikovati od 150,00 HRK DO 35.000,00 HRK. Primjer dobre prakse u visoko kompliciranim proizvodim procesima je i Končar.
Pored primjera dobre prakse u primjeni digitalizacije na konferenciji su izlagale domaća poduzeća koja rade na izradi softvera za digitalno vođenje poslovanja i moglo se zaključiti da je Hrvatska u svjetskom vrhu po stručnosti i izradi digitalnih aplikacija koja se prodaju širom svijeta, ali još uvijek nedovoljno na domaćem tržištu koje nije osjetilo potrebu za nužnosti digitaliziranja proizvodnih procesa.
Kako bismo bili konkurentniji tvrtke se moraju odlučivati na korištenje digitalnih platformi koje istovremeno povezuju zahtjeve kupaca, upravljaju projektima, imaju mogućnosti simulacija a istovremeno to sve povezuju kroz financijska izvješća. Specijalizirane aplikacije koje digitaliziraju sustav nakon što znamo što trebamo proizvesti trebaju nam dati odgovor koji su nam resursi za to potrebni i na taj način optimizirati proizvodnju. Ali digitalizacija treba dati i više od toga. Ona nas mora upozoriti i na greške te omogućiti nadogradnju kao npr,. proizvodnju sličnih proizvoda na istoj bazi istaknuto je na konferenciji.
Na nama je sada zadatak da zajedno sa Vladom i znanstvenom zajednicom uvjerimo poduzetnike u prednost i nužnost digitalizacije i da ih pripremimo kao bi ovu primjenu ostvarili uz visoke subvencije kroz fondove EU-a.
Na konferenciji uz ograničeni broj sudionika u ime Poduzetničko inkubatora Virovitičko podravske županije d.o.o. sudjelovali su Neda Martić – direktorica i zamjenik Josip Hetrih.
